Pauci disciplinovali nesavjesne vozače

Za nešto manje od dva mjeseca od kada je počela s radom Pauk služba već je uticala na ponašanje vozača, konstatacija je s kojom se slažu i vozači i nadležni.
Ipak, pored rada Pauk službe potrebno je vozačima obezbijediti i dovoljan broj parking-mjesta u gradu, poručuju iz Udruženja za bezbjednost i unapređenje saobraćaja grada, jer, kako kažu, samo radom "pauka" ne može se riješiti problem.
– Istovremeno se mora raditi na povećanju broja parking-mjesta i uklanjanju nepropisno parkiranih vozila da bi se podigao nivo bezbjednosti u saobraćaju.

Rješenje nije u samom kažnjavanju vozača – kaže Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje i bezbjednost saobraćaja.
Pauk služba počela je s radom 18. aprila i do sada je imala oko 900 intervencija, kažu u ovoj službi.
– Preneseno je 650 vozila, a u 240 slučajeva prekinuto je započeto premještanje. Gundulićeva, Dragiše Vasića, prostor kod Gradskog stadiona, odnosno tržnog centra "Zenit" neka su od najčešće kontrolisanih mjesta i mjesta na kojima je bilo najviše nepropisno parkiranih vozila, što je sada bitno promijenjeno – rekao je Branimir Papić, šef Odsjeka za parkinge i garaže Administrativne službe Grada.
U slučaju premještanja vozila, vlasnik po svog ljubimca na parking u Rakovačkim barama može doći bilo kada od nula do 24 časa. U slučaju prekida započetog premještanja vlasnik plaća 30 maraka, a ako je automobil premješten do dva kilometra 40 maraka, a u slučaju od dva do 10 kilometara, što je mnogo češće, 60 maraka.
Radnici koji na terenu rade na uklanjanju vozila kažu da su iznenađeni reakcijama vozača, jer su navikli na ne baš ugodne situacije.
– Do sada smo imali samo dvije ekscesne situacije, što nije mnogo ako se uzme u obzir broj intervencija. Radnici s kojima svakodnevno razgovaram i sami su iznenađeni pozitivnim ponašanjem vozača – dodaje Papić.
Izvor: (Fokus)

Info-pano na trgu

Posjetioci grada na Vrbasu više neće morati tražiti pomoć mještana ili turističkih vodiča kako bi se snašli, jer se uskoro planira postavljanje centralnog info-panoa na Trgu Krajine.
Kako su rekli u Turističkoj organizaciji Banja Luka, turisti će na ovaj način imati pregled kompletne mape grada i okoline.
– Info-pano, po našoj početnoj zamisli, trebalo bi da bude sastavljen od tri strane. Na jednoj strani bila bi prikazana mapa užeg jezgra grada sa spiskom ulica i svim znamenitostima koje se nalaze u urbanom dijelu grada, koje bi bile označene i objašnjene. To podrazumijeva različite kulturno-istorijske spomenike, ugostiteljske objekte i rekreativne centre – objasnio je samostalni stručni saradnik Mladen Šukalo.

Druga strana panoa, prema Šukalovim riječima, predstavljala bi cijelu teritoriju grada, zajedno s ruralnim dijelom.
– Ovdje bi se, takođe, nalazile informacije o turističkim znamenitostima u širem okruženju grada, uključujući i neke turističke destinacije u okolini, kao što su Bardača, Kozara i Kneževo. Na toj mapi, naravno, nalazile bi se i informacije o manastirima, izletištima, polazištima za rafting i, uopšte, sve ono što može da bude interesantno za turiste – ističe Šukalo i dodaje da je na trećem dijelu, za početak, predviđeno postavljanje informacija o dešavanjima u gradu.
Trenutno je u fazi izrada idejnog projekta, a mapa grada, vjeruju u TOBL-u, biće na usluzi turistima do kraja godine.
– Uputićemo zahtjev Urbanističkom zavodu za uvrštavanje jednog takvog objekta u arhitektonsku cjelinu Trga Krajine. Već smo obavili razgovore s Urbanističkim zavodom, ali moramo im još poslati projektni zadatak, na osnovu kojeg će oni dati svoje preporuke – rekao je Mladen Šukalo.
Za sada je zamišljeno da se postavi samo jedan informativni pano, ali u TOBL-u smatraju da je ovakve panoe potrebno postaviti na više lokacija u gradu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Banju Luku je prošle godine posjetilo 55.000 turista, što je za 12,5 odsto više nego u 2006. godini.
Izvor: (Fokus)

Podravka zainteresovana za ulaganja u preduzeća u Srpskoj

BANjA LUKA – Prehrambena industrija "Podravka" iz Koprivnice zainteresovana je za ulaganja u preduzeća u Srpskoj, pogotovo u ona u branši poljoprivrede i prehrambene industrije.
Ovo je za naš list izjavio generalni direktor "Podravke" za BiH Josip Canjar.
On nije želio da otkrije za koja preduzeća u Srpskoj je "Podravka" zainteresovana, dok se ne postignu konkretni dogovori sa Vladom Republike Srpske.
– Odranije je poznata priča da je "Podravka" pokazala spremnost da investira u "Vitaminku" iz Banje Luke. Ima još fabrika koje su zanimljive za investiciona ulaganja – rekao je Canjar. 

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Radivoje Bratić istakao je da bi do konkretnih poslovnih pregovora između "Podravke" i najvećih poljoprivredno-prehrambenih fabrika u Srpskoj, među kojima su "Vitaminka" i "Fruktona" iz Banje Luke , moglo da dođe 21. juna. 
On je dodao da su privrednici iz Hrvatske najavili dolazak u okviru posjete predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera, koji će na poziv biskupa banjolučkog Franje Komarice Banju Luku posjetiti zbog izgradnje katoličke crkve u naselju Petrićevac.
Ova posjeta će, kako kažu u Vladi RS, biti iskorišćena za razgovor o privrednim temama i širenju saradnje.  
U sindikatu banjolučke fabrike za proizvodnju sokova "Fruktona", jedinom preduzeću u Srpskoj koje ima licencu za proizvodnju pića "pepsi-kola", kažu da "Podravku" već doživljavaju kao kupca koji obećava i koji ovu fabriku može izvući iz dugogodišnje finansijske krize i privrednog kolapsa.
 – Od privatizacije do sada, "Fruktoni" nikako da "svanu bolji dani". Fabriku je 2003. godine kupio vlasnik firme "Krajs ag Bazel" Nedeljko Popović koji je kompletnu fabriku zajedno sa magacinima platio 25.000 KM. Pri tome je Popović preuzeo obavezu da plati pet miliona maraka dugova za obaveze prema radnicima za plate, doprinose i obaveze prema državi. Ništa od toga nije bilo. Evo sada imamo zalihe "pepsija" koje mogu da popiju tri radnika – istakao je predsjednik Sindikata u "Fruktoni" Ljubomir Krečar.
Popović, s druge strane kaže da je kupio "mačka u vreći" i da je dug u "Fruktoni" u momentu kada ju je preuzeo iznosio umjesto pet, 12 miliona maraka. 
– Nisam znao šta da radim. Umjesto zarade dobio sam dugove i štrajkove radnika. Da sam kupio livadu na kojoj nema ništa imao bih veću korist – rekao je Popović.
On je za 26. jun najavio Skupštinu akcionara "Fruktone" na kojoj će se donijeti konačna odluka o investicionim ulaganjima.
Nezvanično smo saznali da je "Vitaminka" uplatila 80.000 KM za dugove "Fruktone", tako da ova dva preduzeća imaju veoma dobru poslovnu saradnju i svoju budućnost i izlazak iz krize vide u zajedničkom investitoru, a to je "Podravka".
Izvor: (Glas Srpske)

Za putnu mrežu 5,5 miliona KM

Predstavnici preduzeća "Niskogradnja" i "Mrkonjićputevi" juče su potpisali sa gradonačelnikom Dragoljubom Davidovićem Ugovor o izgradnji i modernizaciji lokalnih i nekategorisanih puteva na području grada.
"Vrijednost ove investicije iznosi 5.547.909 KM, od čega će 1.618.118 KM biti utrošeno za izgradnju 15 lokalnih, a 2.702.055 KM za 60 nekategorisanih putnih pravaca", izjavio je Davidović.
Prema gradonačelnikovim riječima, ova investicija obuhvata i izgradnju trotoara ukupne dužine 3.782 metra u tri putna pravca, u mjesnim zajednicama Karanovac, Krupa na Vrbasu i Saračica, a u vrijednosti od 1.128.876 KM.

Takođe, za izgradnju parkinga površine 3.500 kvadratnih metara biće izdvojeno 98.859 KM.
Sredstva za ovaj projekat izdvojena su iz budžeta grada, a upravo je u toku realizacija jednog dijela projekata koji će biti finansirani iz kreditnih sredstava koje je ranije odobrila Skupština grada, a takođe se odnose na putne mreže.
"Podijeljeno po izvođačima 'Niskogradnja' je dobila lot 1, 3, 4 i 5, što obuhvata dužinu od 48,42 kilometra, vrijednost 4.720.085 KM, a 'Mrkonjićputevi' dobili su lot 2 u dužini od 8,7 kilometara, vrijednosti 872.823 KM", objasnio je Davidović.
On je dodao da je kvalitetna putna infrastruktura uslov za razvoj svake zajednice te da će stanovnici mjesta koja su obuhvaćena ovim projektom sigurno imati bolje uslove života.
"Rok za završetak radova je 15. novembar, a kako radovi počinju odmah po potpisivanju ugovora vjerujem da će biti završeni na vrijeme jer raspolažemo sa svom potrebnom tehnikom", rekao je Ljubomir Ćubić, direktor "Niskogradnje".
Projektom je predviđena izgradnja i modernizacija lokalnih i nekategorisanih puteva oko osnovnih škola u mjesnim zajednicama Lokvari, Barlovci, Kovačevići i Obrovac.
"Posla će biti i naredne godine, a više pažnje moramo posvetiti održavanju puteva. Da se stvari kreću nabolje najbolje nam govori činjenica da je 2000. godine na teritoriji grada bilo 75 kilometara asfaltiranih puteva, a danas se ta cifra kreće preko 600 kilometara", naglasio je Davidović.
Izvor: (Nezavisne)

Grad dobija kružni tok

Radovi na izgradnji kružnog toka na raskrsnici Karađorđeve ulice i Ulice krajiških brigada (zapadnog tranzita), trebalo bi da počnu za desetak dana, a za izvođača radova izabrano je preduzeće "Integral inženjering".
Ovo je potvrdila Natalija Popadić, saradnik za informisanje u preduzeću "Javni putevi RS".
"Preko nas ide investicija, a radovi, u vrijednosti od 1,5 miliona KM, biće finansirani iz Razvojnog programa RS", rekla je Popadićeva.
Ona je dodala da je od dana početka gradnje rok za završetak radova tri mjeseca.

"Nadležni iz 'Integral inženjeringa', 'Javnih puteva RS' i Administrativne službe grada dogovoriće u narednih desetak dana kako će biti regulisan saobraćaj na ovom dijelu u vrijeme izvođenja radova", istakla je Popadićeva.
Dragan Jeftović, tehnički direktor "Integral inženjeringa", rekao je da je ovo preduzeće izabrano kao najpovoljnije za izgradnju kružnog toka, a da će radovi početi nakon potpisivanja ugovora.
Prema njegovim riječima, ugovor priprema investitor, a u toku su pripreme za potpisivanje.
Prema riječima Milenka Šajića, portparola Administrativne službe grada, rješavanje imovinskih odnosa na raskrsnici Karađorđeve ulice i Ulice krajiških brigada finansirao je grad.
Izvor: (Nezavisne)

Hljeb u Banjaluci poskupio za 20 feninga

BANJALUKA – Većina banjalučkih pekara juče je povisila cijenu vekne bijelog hljeba od 600 grama sa 1,10 na 1,30 KM.
Oni koji to nisu učinili planiraju poskupljenje za danas ili u narednih nekoliko dana, a pravdaju ga većim cijenama nafte i pšenice.
"Cijena bijelog hljeba od 600 grama u pekari 'Manja', čiji sam vlasnik, umjesto dosadašnjih 1,10 od nedjelje iznosi 1,30 KM", kazao je Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Banjalučke regije.

On je podsjetio da su banjalučki pekari već duže vrijeme tražili da im se dozvole da poskupe ovu vrstu hljeba, ali da to nije bilo moguće sve dok Vlada RS polovinom maja nije donijela Uredbu o slobodnom formiranju cijena u RS.
"U cijeloj BiH imamo različite cijene hljeba, a posljednje poskupljenje zapravo je korekcija cijena u regijama u kojim ranije nisu bile na odgovarajućem nivou", rekao je Trivić.
Do poskupljenja hljeba juče je došlo i u pekarama "Madona" i "Žitopeka", takođe za 20 feninga, dok je u pekari "Đurić" cijena hljeba ostala ista.
Što se tiče maloprodajnih objekata, hljeb je juče u većini njih koštao 1,30 KM, dok je u nekim poput dragstor marketa "Sindi" koštao 1,10 KM, ali su prodavci istakli da već danas očekuje da će biti 20 feninga skuplji.
Dragovan Petrović, predsjednik Pokreta potrošača RS, kazao je da je novo poskupljenje hljeba kao osnovne životne namirnice apsolutno neopravdano i neargumentovano.
"Evidentan je pad cijene pšenice u Srbiji jer je žetva na vidiku, a s obzirom da je dozvoljen uvoz iz Srbije, ne znam na kojim argumentima pekari pravdaju ovo poskupljenje", rekao je Petrović.
Na poskupljenje hljeba juče je saopštenjem reagovala Socijaldemokratska partija BiH, koja je istakla da "poskupljenje hljeba u Banjaluci najbolje oslikava potpuni haos koji vlada u mlinarsko-pekarskoj industriji RS".
Izvor: (Nezavisne)

BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

LUKSEMBURG – Čelnici BiH i Evropske unije potpisali su jučer u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što je prvi ugovorni odnos BiH s EU.
Sporazum je u ime BiH potpisao predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić, a u ime Unije predsjedavajući Vijeća EU Dimitrij Rupel i evropski komesar za proširenje Oli Ren.
Špirić se nakon potpisivanja sporazuma obavezao da će predano raditi na provedbi uslova iz tog dokumenta.

"Izrazito sam zadovoljan što sam u ime BiH potpisao sporazum s EU. Ubijeđen sam da je evropska ideja u BiH dovoljno snažna, te da je ništa ne može zaustaviti. Naša unutrašnja neslaganja mogu je usporiti, stoga pozivam sve u BiH da bez bilo kakvih negacija krenemo u primjenu evropskih standarda", istakao je Špirić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra kako je EU potrebna BiH kako bi se nastavilo s reformama, razvojem demokracije, vladavine prava…
"Također, BiH je potrebna EU kao primjer multietničnosti i suživota. Naša historija je veoma dobar primjer suživota. Građani BiH žele sigurnost i stabilnost. Mi EU možemo, osim pomenutog, ponuditi i ljudske resurse, energiju, vodu", rekao je Silajdžić i dodao kako politički lideri u BiH treba da promijene ustavnu konstrukciju zemlje, ali ne negirajući Dejtonski i Vašingtonski sporazum.
Evropski komesar za proširenje također je pozvao na promjenu Ustava evolucijom, a ne revolucijom, zatraživši od domaćih vlasti da stvore funkcionalnu i efikasnu ustavnu strukturu. On je ponovio kako će potpisivanjem SSP-a građani BiH vrlo brzo osjetiti beneficije u ekonomskom i gospodarskom smislu.
"Potpisivanje sporazuma je prekretnica za BiH na njenom putu ka EU. To će vrlo brzo prerasti u konkretne ekonomske i političke beneficije za njene građane. Posebno me raduje što su danas svi ministri vanjskih poslova EU ponovili snažnu evropsku perspektivu svih zemalja zapadnog Balkana", naglasio je Ren.
Rupel, koji je i ministar vanjskih poslova Slovenije, koja predsjedava EU, istakao je da je cilj sporazuma da dovede BiH u EU.
"Danas smo postali bogatiji za još jednu zemlju koja se obavezala da postane članica EU. Potpisivanje SSP-a između BiH i EU dokaz je jasne evropske perspektive BiH. Slovenija, kao zemlja koja predsjedava EU, snažno se trudila da tokom našeg predsjedništva BiH i Srbija potpišu sporazum s EU", kazao je Rupel.
Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Havijer Solana kazao je da će EU biti mnogo bogatija kada BiH postane njena punopravna članica.
"Danas je veliki dan za narode u BiH. Ispunio se dio njihovog sna o članstvu u EU. Čvrsto vjerujem da će se njihov san ispuniti i da će se stvari razvijati ka punopravnom članstvu BiH u EU. Danas je važan dan i za EU jer ćemo postati bogatiji za prosperitetnu zemlju. Važno je naglasiti da narodi u BiH treba da se okrenu budućnosti i da učinimo sve kako se nikad ne bi ponovilo ono kroz šta su građani BiH prošli u nedavnoj prošlosti", poručio je Solana, dodavši da irsko "ne" referendumu o Lisabonskom ugovoru neće imati nikakve veze s procesom pridruženja BiH Uniji.
Svi evropski zvaničnici su, također, jasno poručili da irski referendum nema nikakve veze s proširenjem, nego da se radi o reformi same EU.
Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji sada treba da ratificiraju parlamenti svih zemalja članica EU, kao i parlament BiH. Do ratifikacije na snazi će biti Privremeni sporazum, koji stupa na snagu 1. jula ove godine.
Lajčak: Nijedna zemlja nije skrenula s puta EU
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak povodom potpisivanja sporazuma između BiH i EU naglasio je da je pred našom zemljom dug put uz mnogo napornog rada i kompromisa.
"Politički lideri su pokazali da mogu naći zajednički jezik, koji je potreban da se ova zemlja odvede na put članstva u Evropsku uniju, put s kojeg niti jedna zemlja, kada se uputila njime, nije skrenula. Ovo je ogroman trenutak zadovoljstva i radosti za sve zemlje koje su uložile ogromna sredstva u izgradnju Bosne i Hercegovine", izjavio je Lajčak.
Sastav bh. delegacije
Delegaciju BiH, koja je prisustvovala potpisivanju sporazuma, predvodili su predsjedavajući Predsjedništva i Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić i Nikola Špirić. Osim njih, jučer u Luksemburgu su bili i bh. ministri vanjskih poslova, pravde i finansija Sven Alkalaj, Bariša Čolak i Dragan Vrankić. U delegaciji su bili i predsjednici entiteta Rajko Kuzmanović i Borjana Krišto, čelnici parlamenta BiH Niko Lozančić, Beriz Belkić i Ilija Filipović, te potpredsjednica Vlade RS Jasna Brkić. Ceremoniji su prisustvovali Osman Topčagić, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, i Igor Davidović, glavni pregovarač BiH o Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji.
Izvor: (Nezavisne)

Promocija video spota JOS JEDAN KORAK grupe Slum i Dijane Tepšić

PROMOCIJA VIDEO SPOTA ZA SINGL „JOŠ JEDAN KORAK" GRUPE SLUM I DIJANE TEPŠIĆ

Pozivamo Vas na promociju video spota za singl „Još jedan korak" grupe Slum i Dijane Tepšić, Utorak 17. 06. 2008. godine u Banjaluci, bar Mystique (Obilićevo).
Promocija počinje press konferencijom u 22:00, a poslije toga promotivna žurka se nastavlja do 03:00.
Na promociju video spota „Još jedan korak" pozvani su svi koje žele  da svojim prisustvom uveličaju ovaj dogadjaj, kao i mediji, prijatelji, poznanici, i svi oni koji su nam bili podrška i vjerovali u nas.

 
Grupa Slum i Dijana Tepšić snimili su video spot za pjesmu "Još jedan korak" koja je već dva mjeseca hit na BiH radio stanicama. Režiju, scenario i montažu potpisuje Mladen Marijanović (Maryan) član grupe Slum, a snimatelj je bio Zoran Radonjić. U video spotu za singl „Još jedan korak" pojavio se i poznati košarkaš banjalučkog Borca internacionalna zvijezda afroamerikanac William Franklin, zatim poznati producent King Mire koji je odgovoran za hit „Još jedan korak, kao i statisti Sanda Desnica i Sanda Mešinović.
Obzirom da je grupa Slum iz Prijedora, odlučili su se ovoga puta za lokaciju snimanja upravo u Prijedoru u halama kompleksa bivšeg preduzeća Celpak, čija je unutrašnjost bila sređena i pripremljena za potrebe snimanja scena.