Održan cjelovečernji koncert Gradskog tamburaškog orkestra Banja Luka

U okviru Banjalučkog ljetnog festivala preksinoć je u Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci održan cjelovečernji koncert Gradskog tamburaškog orkestra Banja Luka
pod dirigentskom palicom Zdravka Ćosića, a banjolučka publika mogla je da uživa i u zvucima Mandolinskog orkestra Skoplje, s Ramadanom Šukrijem na čelu, koji su nastupili kao gosti.
Gradski tamburaški orkestar nije potrebno posebno predstavljati domaćoj publici, jer je to orkestar koji već sedam godina samostalno radi, a nastupao je na brojnim festivalima širom Evrope, od Francuske, Italije, Austrije, Češke Republike, svih republika bivše Jugoslavije, pa sve do Mađarske i Grčke.

Uz orkestar su nastupali mnogi umjetnici naše estradne scene, kao što su Merima Njegomir, Predrag – Cune Gojković i Bane Krstić.
– Za ovaj koncert potrudili smo se i izdvojili program kojim se orkestar plasirao među osam najboljih tamburaških orkestara, na nedavno održanom Svjetskom tamburaškom festivalu "Tamburica fest 2008" – pojasnio je sekretar GTO Banja Luka, Spemenko Guzijan.
Prisutni su uživali u izvođenju solista Stanimira Petrovića, Karoline Mihajlović i Ankice Terzić.
Manje poznat, bar što se ovih prostora tiče, jeste Mandolinski orkestar Skoplje, osnovan 1981. godine.
Iako orkestar čine amateri, na svom repertoaru ima ozbiljna djela kompozitora, koji pripadaju raznim muzičkim stilovima.
– Najčešće se odlučujemo za izvođenje klasičnih djela, kao i onih koja su inspirisana tradicionalnom makedonskom muzikom – objasnili su članovi Mandolinskog orkestra.
Orkestar je osvajao mnoge nagrade i priznanja na brojnim festivalima i takmičenjima u Makedoniji i inostranstvu. Članovi orkestra posebno su ponosni na osvojene nagrade na prestižnim evropskim festivalima, kao što je festival "International de Muzica para Yovens" u Portugalu, "Musical Impressions" u Poljskoj te "Europees musiek festival voor de jeugd" u Belgiji i festival "Aberdeen International Youth" u Škotskoj.
Uz orkestar su nastupala skoro sva velika imena makedonske i srpske operske i estradne scene, kao što su Boris Trajanov, Milka Eftimova, Slavica Petrovska-Galić, Marija Naumovska, Jadranka Jovanović, Toše Proeski, Vlatko Stefanovski, Momčilo Bajagić Bajaga i Tereza Kesovija.
Takođe, i nekoliko iskusnih dirigenata imalo je čast da diriguje Mandolinskim orkestrom Skoplje, kao što su Ramadan Šukri, Vanja Nikolovski i Saša Tatarčevski.
Program kojim su se Makedonci predstavili banjolučkoj publici činila su najljepša djela Rodriga, Bizea, Vivaldija, Bramsa, Montija i Mocarta.
Uz orkestar je nastupio duvački trio "Almili", vokalna grupa "Šarm", a kao solisti nastupili su Nikola Stojmanovik i Kristina Jovanovska na mandolini, Aleksandra Badarevski na gitari, te vokalni solisti Šebalj Prešova, Snežana Talevska, Fatima Škrijelj i Elena Naumova.
Izvor: (Fokus)

Registracija preduzeća traje do deset dana

BANjA LUKA – Za razliku od ranijih godina, kada su procedure za započinjanje sopstvenog biznisa trajale mjesecima, danas za ovaj posao treba svega nekoliko dana.
U opštinama Republike Srpske koje su unaprijedile svoje procedure i papirologiju, registracija manjih radnji traje u prosjeku dan-dva, dok registracija preduzeća koja se obavlja u sudovima traje desetak dana. Evropski prosjek za registraciju preduzeća je jedna sedmica.

– Mislim da bi procedure oko registracije preduzeća u sudovima trebalo skratiti ili omogućiti da se taj postupak, umjesto u sudovima, obavlja ili u republičkoj Agenciji za mala i srednja preduzeća ili, kao u Srbiji, u Agenciji za privredne registre, koju bi za to trebalo osnovati jer je mi nemamo – istakao je direktor Agencije za mala i srednja preduzeća RS Nikola Vukmirović.
Pojasnio je da bi se na taj način sve procedure obavljale na jednom mjestu, ali da bi došlo do toga, treba izmijeniti određene propise.
Naglasio je da postupak registracije košta od 200 do 2.500 maraka.
– Zahvaljujući "Giljotini propisa", pojednostavljene su brojne administrativne procedure, a dosta propisa je ukinuto – naglasio je Vukmirović.
Nekada je za registraciju manjih radnji, dodao je, komisija koja je bila nadležna za to zahtijevala hrpu papira, rješenja i izlazila je na teren, a danas je potrebna samo izjava onog koji želi da
otvori svoju radnju.
– Danas se građani najviše opredjeljuju za bavljenje biznisom u oblasti nematerijalnih usluga, trgovine i servisa, potom preduzetništva, te biznisom zasnovanom na znanju – istakao je Vukmirović.
Odobrenje izdaje nadležno odjeljenje za privredu
Odobrenje za obavljanje djelatnosti izdaje odjeljenje za privredu grada ili opštine, a odjeljenju je potrebno dostaviti popunjen obrazac zahtjeva, ovjerenu fotokopiju lične karte, uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu fotokopiju pasoša, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, ako se djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje, dokaz o tehničkom prijemu i korišćenju poslovnog prostora, opštinsku taksu od 100 maraka i druge dokumente.
Za registraciju preduzeća potrebno je obaviti registraciju kod registarskog suda, gdje treba priložiti desetak dokumenata, izradu pečata preduzeća, registraciju kod Republičkog zavoda za statistiku, dobiti rješenje o tehničkoj opremljenosti i zaštiti na radu i slično.
Izvor: (Glas Srpske)

Na Univerzitetu u Banjaluci ostalo 1.412 slobodnih mjesta

BANjA LUKA – Na Univerzitetu u Banjoj Luci prijemni ispit položilo je 1.984 kandidata, a ostalo je 1.329 slobodnih mjesta za studente iz Republike Srpske i 83 strana državljanina.
Kandidati će moći da polažu prijemni ispit u avgustu.

Prema riječima rektora Univerziteta u Istočnom Sarajevu Mitra Novakovića, zvanični rezultati prijemnih ispita na fakultetima ovog univerziteta biće objavljeni danas.
Drugog upisnog roka neće biti na banjolučkom Ekonomskom fakultetu jer je 250 kandidata položilo prijemni ispit a ovaj fakultet prima toliko brucoša.
Isto toliko ih je položilo prijemni ispit na Pravnom fakultetu, na kojem je ostalo još desetak slobodnih mjesta za strane državljane.
Slobodnih mjesta nema ni na smjeru arhitekture na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu, ali su na smjerovima građevinarstvo i geodezija ostala 42 mjesta.
Po pet stranih državljana će moći da se upišu na učiteljski smjer, ili na smjerove: engleski jezik, italijanski jezik, predškolsko vaspitanje, žurnalistika, pedagogija, psihologija, socijalni rad i političke nauke na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.
Na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta u Banjoj Luci, ostalo je još osam slobodnih mjesta, a 72 kandidata su položila prijemni ispit.
Slobodnih 20 mjesta ima na smjeru srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu jer je prijemni ispit položilo 35 kandidata.
Filozofiju će u ovom roku upisati 13 kandidata a za drugi krug ostala su još 32 slobodna mjesta. Desetak studenata koji su položili prijemni ispit na odsjeku za sociologiju, sami će plaćati svoje
školovanje.
Još 247 mjesta ostalo je na banjolučkom Elektrotehničkom fakultetu, a najviše, odnosno 91 na smjeru Elektronika i telekomunikacije.
Oni koji žele da upišu Medicinski fakultet u Banjoj Luci, moći će da u avgustovskom roku pokušaju da se upišu jedino na smjer zdravstvena njega gdje je ostalo još 35 mjesta.
Na Prirodno-matematičkom fakultetu na studente čeka još 326 indeksa. Ovdje su 144 mjesta ostala za one koji budu željeli da upišu matematiku i informatiku.
Poljoprivredni fakultet će moći da upiše još 76 studenata, a 99 ih je položilo prijemni ispit.
Drugi krug prijemnih ispita biće održan i na Mašinskom fakultetu gdje ima mjesta za 290 brucoša.
Ni Tehnološki fakultet nije bio posebno privlačan budućim studentima, tako da je ovdje svoje obrazovanje odlučilo da nastavi 68, a na tekstilnom inženjerstvu samo jedan student. Ovdje će u drugom upisnom krugu biti pružena prilika za 232 kandidata. Novaković je istakao da su kao i prethodnih godina, u Istočnom Sarajevu najveće gužve bile na Ekonomiji i Pravu.
– Na 18 fakulteta i dvije akademije ponudili smo širok opseg različitih obrazovnih profila za 3.148 studenata. Ono što nas raduje jeste veće interesovanje za Mašinski fakultet. Prošle godine smo imali jednog kandidata, dok je ove godine njih 30 odlučilo da studira mašinstvo – istakao je Novaković.
Upis primljenih kandidata od 14. do 18. jula
Upis primljenih kandidata obaviće se od 14. do 18. jula, odnosno od 16. do 21. jula na akademijama umjetnosti.
Pravo upisa nemaju kandidati koji na prijemnom ispitu, odnosno ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti nisu ostvarili najmanje 15 bodova, odnosno najmanje 25 bodova na Akademijama umjetnosti.
Fakulteti oba univerziteta koji u prvom roku nisu upisali planirani broj studenata, organizovaće u avgustu drugi upisni rok. Studenti će dokumenta moći da predaju od 18. do 23. avgusta, a prijemni ispit će biti održan 27. avgusta sa početkom u devet časova.
Izvor: (Glas Srpske)

Odović zadovoljan igračima Borca

Ako se po jutru dan poznaje, banjolučki premijerligaš ove sezone mogao bi da igra zapaženu ulogu u elitnom društvu
Razlog za takav optimizam je odlična predstava fudbalera u crveno-plavim dresovima u prvom prijateljskom susretu na Zlatiboru sa šampionom Crne Gore, podgoričkom Budućnosti, (1:1).
Ne treba zaboraviti da je Budućnost u završnom dijelu priprema, za razliku od Borca, jer crnogorski šampion je upravo protiv Banjolučana imao generalnu probu za duel u kvalifikacijama za Ligu šampiona, kada gostuju u finskom Tampereu.
Budućnost je u vođstvo došla već u šestom minutu pogotkom Vukovića iz jedanaesterca, a prethodno je Dejan Rašević u svom šesnaestercu oborio Delića.

Do kraja prvog dijela igre prilike za izjednačenje propustili su Jandrić dva puta, te Rašević, Rikanović, Jandrića, Zoran Deket. Izjednačenje je uslijedilo u 52. minutu pogotkom Miroslava Rikanovića iz jedanaesterca, a prije toga Stupar je zaustavljan u nezadrživom prodoru, čime je i postavljen konačan rezultat ove utakmice koja je izazvala veliko interesovanje na Zlatiboru.
Treba napomenuti da su za Borac nastupili svi fudbaleri osim Stojana Vranješa i Draška Žarića koji su još uvijek roviti, te trećeg golmana Bojana Miloševića.
– Nisam očekivao da ćemo već u prvom meču ostvariti ovako dobra rezultat protiv tako kvalitetnog protivnika. Ovdje smo prije svega da se što bolje fizički pripremimo i umor od napornih treninga osjetio se i na ovoj utakmici, ali najvažnije da su igrači pokazali želju i htijenje. Moram biti zadovoljan viđenim u duelu sa Budućnosti – istakao je šef Stručnog štaba, Milomir Odović.
Za Borac u ovom meču nastupili su i pojačanja (Bećarević, Rašević, Lazarević, Stupar, Starčević i Marković), a Odović nije želio nikoga izdvajati.
– Nije ova utakmica određivala njihov status u klubu. Meni je mnogo važniji odnos na treningu. Mislim da smo stvorili jak kolektiv u kojem najmanje 18 fudbalera ravnopravno konkuriše za najbolji tim, što je po meni i najjača snaga današnjeg Borca – dodao je Odović.
Sljedeću provjeru banjolučki premijerligaš na Zlatiboru ima 17. jula, a rival će im biti Sutjeska iz Nikšića. Dan kasnije planiran je povratak u Banju Luku.
Izvor: (Fokus)

U udesima u Banjoj Luci poginulo 48 ljudi

BANjA LUKA – Divljanje automobilima i motociklima po putevima i ulicama za šest mjeseci u 2008. godini na području banjolučke regije odnijelo je 48 života.
Od ukupnog broja poginulih, petorica su bili motociklisti.
Takođe, tokom prve polovine ove godine teško su povrijeđena 124 lica, a lakše 740 osoba.
Samo u Banjoj Luci od januara do kraja maja, smrtno je stradalo 12 osoba u saobraćaju od kojih šest pješaka.

Prema podacima Centra javne bezbjednosti Banja Luka najviše saobraćajnih nesreća, čak 619, dogodilo se zbog jurcanja vozača velikom brzinom. Zbog nepropisne i loše vožnje zabilježeno je 589, a zbog nepoštovanja prvenstva prolaza 395 nesreća.
– Na području Centra javne bezbjednosti Banja Luka od početka ove godine desilo se 2.740 nesreća od kojih je u 43 udesa bilo poginulih – rekla je portparol banjolučkog CJB Bojana Gašović.
Povrijeđenih nije bilo u 2.101 nesreće u kojima su samo stradali automobili.
Sudeći prema crnim statistikama, u saobraćaju većinom stradaju pješaci i motociklisti.
Da pješaci nisu bezbjedni na ulicama pa čak ni na trotoaru, upozoravaju i iz banjolučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja. Zbog nesavjesnih vozača koji vole brzine i ne poštuju propise, početkom jula na trotoaru u centru Banje Luke teško je povrijeđena Jelena Ševarika (21), koja je od posljedica povreda preminula nakon dvadesetak dana kome.
Stanjem u saobraćaju, naročito vozačima motora i motocikala, nije zadovoljan ni glavni republički saobraćajni inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova RS Zoran Sredić.
Kako bi poboljšali stanje saobraćaja na banjolučkim ulicama, gradski Savjet za bezbjednost saobraćaja u saradnji sa Službom grada, napravio je projekat "Automatsko upravljanje saobraćajem". Prema ovom projektu na raskrsnicama banjolučkih ulica trebalo bi da se uvede i video nadzor.
– Očekujemo da bi postavljanje video nadzora natjeralo vozače da voze sporije. Ipak, projekat se mora raditi u dvije faze, pa se uvođenje video nadzora može očekivati tek iduće godine – rekao je Sredić.
Izvor: (Glas Srpske)

Splavom od Banjaluke do Beograda

Grupa mladih vizionara, koji dolaze iz Njemačke, planiraju da u avgustu na splavu koji će nositi ime „Vizionarski transport“ putuju od Banjaluke do Beograda rijekama Vrbasom i Savom.
Na ovom projektu učestvuju četiri djevojke i dva mladića, koji će sa izgradnjom splava početi 14. jula, na obali Vrbasa, a već prvog avgusta krenuće u avanturu, koja će trajati četiri sedmice.

Franciska Vike iz Berlina, jedna od učesnica ovog poduhvata, boravi u Banjaluci, dok su ostali kratku posjetu od četiri dana završili zbog obaveza na fakultetu.
Vizionari trenutno u Banjaluci traže ljude koji bi im pomogli oko izgradnje splava koji je Franciska projektovala.
"Ja sam se školovala i za stolara i planiram preuzeti najveći dio posla na izgradnji, ali ipak zbog vremenske ograničenosti ne mogu sve uraditi sama. Još tražim lokaciju na kojoj ćemo graditi, a potrebna mi je i pomoć da nabavim sav materijal", kazala je Franciska.
DAAD, Njemačka organizacija za akademsku razmjenu, ovoj grupi donirala je sredstva kojim će moći da podmire samo dio troškova dok borave ovdje.
U Njemačkoj su se kandidovali za stipendije ali su ih mnogi odbili sa izgovorom da je u BiH već puno novca uloženo.
"I ovdje tražimo sponzore, ali barijera je jezik. Još nismo uspjeli prevesti na srpski jezik zahtjeve za sponzorstvo, koje planiramo predati svim institucijama koje ćemo obići uz rijeku", dodala je Vikova.
Oko informisanja o Vrbasu Vizionarima pomaže ronilački klub Buk. U susret im je izašla i Njemačka ambasada, kao i studenti germanistike sa Filozofskog fakulteta, koji pomažu oko prevoda tekstova, ali i u komunikaciji.
Prema Franciskinim riječima, na putovanju će tražiti interesantne ljude i institucije jer im je cilj da se povežu sa što više osoba te da se pokrenu zajednička druženja i projekti. Po povratku u Njemačku planiraju napraviti izložbu fotografija, tekstova, te kratkih filmova koje će snimati na putu.
"Kada stignemo u Beograd, napravićemo parti na velikom splavu Arka barka, gdje će svirati bendovi iz Beograda. Tada ćemo nekom pokloniti naš avanturistički splav", kaže ona.
Vikova je dosta putovala po Balkanu i kaže da joj se veoma dopao, a posebno je izdvojila Beograd kao grad koji ju je oduševio i u kojem je čak htjela studirati.
"Banjaluka mi se takođe veoma dopada i oduševljena sam koliko je u gradu sve mirno, tiho i zeleno. Ovdje sam tek dvije sedmice ali prisustvovala sam brojnim manifestacijama i kulturnim dešavanjima", kazala je.
Iako joj je boravak ovdje prijatan, hrana ukusna i ljudi zanimljivi, jedino na šta se žali je jezik koji nikako da savlada.
"Ovaj srpski jezik je stvarno težak. Učila sam ga tri mjeseca i jedino što sada znam je da naručim kafu", našalila se Franciska.
Vizionari traže vizionare
Vizionari traže i ljude iz BiH, Hrvatske i Srbije koji bi im se pridružili na putovanju. Na njihovoj internet adresi www.visionerskitransport.ycp.de se nalaze sve informacije.

Rekonstrukcija zgrade Hirurgije u Banjaluci

Rekonstrukcija zgrade Hirurgije biće završena za sedam dana, a trenutno se izvode radovi na sanaciji hola, tehničkog ulaza za hranu i prilaza za kolica.
"S obzirom na to da na Hirurgiju stalno pristižu teški pacijenti koji se ne mogu samostalno kretati moramo imati adekvatno urađene prilaze za kolica", rekao je Mirko Stanetić, direktor Kliničkog centra Banjaluka.

On je dodao da su odlučili da saniraju zgradu Hirurgije kako bi pacijenti imali odgovarajuće uslove za boravak u naredne tri godine, dok se ne presele na Paprikovac u novi klinički centar.
"Na Hirurgiji bude izvršeno oko 4.000 zahvata godišnje i mislim da pacijenti i medicinsko osoblje zaslužuju bolje uslove", istakao je Stanetić.
On je dodao da su radove počeli od sanacije krova, a zatim su okrečena sva odjeljenja i urađeni su novi podovi u operacionim salama.
"U operacionim salama su sada stvoreni uslovi za rad kako bi se spriječile infekcije. Postavljeni su novi podovi koji se lako mogu dezinfikovati", kazao je Stanetić.
On je naglasio da osoblje Hirurgije nije do sada imalo prostor za odlaganje garderobe, koji će im nakon rekonstrukcije zgrade biti obezbijeđen.
"U sklopu rekonstrukcije povećani su kapaciteti ove klinike jer je naparavljena još jedna operaciona sala", istakao je Stanetić.
Za ove namjene izdvojena su sredstva od oko 300.000 KM.
"Oko 200.000 KM za ove namjene obezbijedio je Klinički centar Banjaluka, a oko 100.000 KM obezbijeđeno je donacijama, od čega je 50 odsto donacija dogovorio načelnik Opšte abdominalne hirurgije, a pomogli su i načelnici Urologije, Plastične hirurgije i Ortipedije, jer to su ljudi koji su spremni da ulažu u prostor u kome rade", kazao je Stanetić.
Izvor: (Nezavisne)

Vienna Insurance kupuje Jahorina Osiguranje

BANJALUKA – "Jahorina osiguranje" iz Pala uskoro će preći u ruke austrijskog osiguravajućeg koncerna "Vienna Insurance Group" (VIG), a ne hrvatskog "Croatia osiguranja", koje je nedavno praktično najavilo tu akviziciju, saznaju "Nezavisne".

VIG, vodeća osiguravajuća grupacija u centralnoj i istočnoj Evropi, je preko svog povezanog društva "Vienna Insurance Management" (VIM) nedavno kupila 22 odsto redovnih akcija "Jahorina osiguranja" za oko 4,4 miliona KM, čime su ušli na tržište osiguranja BiH.
Svoje akcije VIG-u prodali su generalni direktor "Jahorina osiguranja" Ranko Renovica, dvoje članova njegove porodice i još troje akcionara, dok je najveći akcionar društva "Assecura Management" iz Beča zadržao svojih 22,6 odsto udjela. "Jahorina" je 13. juna, istog dana kada su obavljeni blok poslovi, obavijestila Banjalučku berzu da je u završnoj fazi pregovora sa stranim partnerom u vezi sa sticanjem kontrolnog paketa akcija i zatražila da privremeno zaustavi trgovanje njihovim akcijama, što je i učinjeno 16. juna.
"Jahorina osiguranje" će, prema dogovorenom aranžmanu sa VIG-om, zadržati svoje ime s tim da će ispod loga biti naznačeno da su članica austrijske grupacije.
Renovica je juče bio nedostupan za komentar, ali je medijima nedavno izjavio da je jedna austrijska kompanija, čije ime nije želio navesti, kupila dio akcija društva, te da namjerava izvršiti dokapitalizaciju "Jahorine".
Završni pečat tom planu, kako saznajemo, priprema se za sjednicu Skupštine akcionara "Jahorine" 8. avgusta, na kojoj bi trebalo da bude donesena odluka o dokapitalizaciji društva kroz koju će VIG preuzeti kontrolni paket akcija.
Ovim je iz igre ispalo "Croatia osiguranje", čiji je direktor Hrvoje Vojković prilikom sastanka s premijerom RS Miloradom Dodikom krajem maja u Banjaluci iskazao veliki interes za kupovinu paljanskog društva. Renovica je ranije potvrdio da je zagrebačka kompanija bila u opciji za preuzimanje, te naglasio da mu je "iz mnogo razloga drago što 'Croatia osiguranje', ipak, neće postati vlasnik 'Jahorine'".
"Jahorina" deseta u BiH
"Jahorina osiguranje" je prošlu poslovnu godinu završilo kao treća po snazi osiguravajuća kuća u RS, a deseta u BiH, s premijom od 16,4 miliona KM i udjelom na bh. tržištu od četiri procenta.
"Vienna Insurance Group", poznata po svojoj najvećoj članici "Wiener Stadtische", je u 2007. ostvarila neto dobit od 313 miliona evra. Grupacija koja posluje u svim državama centralne i istočne Evrope, izuzev BiH, Crne Gore i Moldavije, zapošljava više od 20.000 radnika.
Izvor: (Nezavisne)

LJETO NA VRBASU 2008-PROGRAM

Počela izgradnja Kružnog toka-nova regulacija prema Laušu i Paprikovcu

 Zbog rekonstrukcije raskrsnice između ulica Krajiških brigada, Omladinske, Karađorđeve i Bulevara cara Dušana (raskrsnica kod „Energomonta“) od 11. jula biće izmijenjen režim saobraćaja u tom dijelu grada. Naime, rakonstrukcijom je predviđena izgradnja kružne raskrsnice, a radovi će se izvoditi u više faza kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri uticalo na nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja.

Radovi prve faze su predviđeni da traju od 11. jula 2008. godine do 02. avgusta 2008. godine, i u okviru ove faze biće obustavljen saobraćaj na: istočnoj strani raskrsnice Ulica Bulevar cara Dušana, Karađorđeva – Krajiških brigada, Omladinska; na dijelu istočne kolovozne trake Ulice Krajiških brigada u dužini od 200 m, nakon ukrštanja sa Karađorđevom ulicom, gledano iz smjera Omladinske ulice, te u Ulici Bulevar cara Dušana na dijelu od Ulice Krajiških brigada do Ulice Jovana Dučića.
Za vrijeme trajanja obustave ukloniće se dio fizičkog razdvajanja kolovoznih traka u Ulici Krajiških brigada u cilju preusmjeravanje saobraćaja sa jedne na drugu kolovoznu traku, kao i dio fizičkog razdvajanja kod ukrštanja sa Ulicom Momčila Popovića, u cilju omogućavanja saobraćaja iz Ulice Momčila Popovića u Ulicu Krajiških brigada.
Autobusi na linijama javnog gradskog i prigradskog prevoza za vrijeme obustave saobraćaja biće preusmjereni, i to: na linijama gradskog prevoza broj 1 (Mađir-Ortopedija-Nova bolnica) i broj 6 (Autobuska stanica-Lauš-Saračica) iz smjera Lauša, iz Karađorđeve ulice, ulicama Omladinskom, Solunskom, Kralja Petra Prvog Karađorđevića, i dalje postojećom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom; na liniji gradskog prevoza broj 17 (Obilićevo-Nova bolnica) iz smjera Lauša, iz Karađorđeve ulice, Omladinskom, Solunskom, Kralja Petra Prvog Karađorđevića, Patre, i dalje postojećom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom; na liniji gradskog prevoza broj 19 (Srpski Milanovac-Centar-Srpski Milanovac) iz smjera Srpskog Milanovca, iz Ulice Krajiških brigada, Omladinskom, Solunskom, Kralja Petra Prvog Karađorđevića, Milana Tepića, Vidovdanskom i dalje postojećom trasom; na linijama gradskog prevoza broj 39 (Drakulić – Centar) i 39 A (Drakulić – Rakovačke bare – Centar) iz smjera Drakulića iz Ulice Kralja Petra prvog Karađorđevića u Ulicu Milana Tepića, Vidovdansku i dalje postojećom trasom; na linijama gradskog prevoza broj 13 A (Centar- Zalužani) i 13 C (Centar-Tunjice-Zalužani) iz smjera Zalužana iz Ulice Kralja Petra Prvog Karađorđevića u Ulicu M. Tepića, Vidovdansku i dalje postojećom trasom; na liniji gradskog prevoza broj 9 B (Česma – Medeno polje – Centar), iz smjera Česme iz Ulice Kralja Petra Prvog Karađorđevića u Ulicu Milana Tepića, Vidovdansku i dalje postojećom trasom; na linijama prigradskog prevoza iz smjera Bronzanog Majdana, linije Banjaluka – Bronzani Majdan, Kmećani, Gornja Slavićka, Gornja Piskavica, Radosavska zadruga, Čokorska polja – Goleši, iz smjera Lauša, iz Ulice Karađorđeve, ulicama Krajiških brigada, Ranka Šipke, Vuka Karadžića, Prvog krajiškog korpusa i dalje postojećom trasom, a u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom; na linijama prigradskog prevoza iz smjera juga, linije Banjaluka – Agino selo, Bočac, Ledenice, Krmine, Racune, Ljubačevo, Stričići, Dedić Lokva, Gornje Rekavice, Kola Šamare, iz smjera juga iz Ulice kralja Petra Prvog Karađorđevića u Ulicu Milana Tepića, Vidovdansku i dalje postojećom trasom, a u povratku iz Ulice Kninske u Ulicu Marije Bursać, Kralja Petra Prvog Karađorđevića i dalje postojećom trasom.
Rok za završetak radova 60 dana
Ugovor za izgradnju kružne raskrsnice, vrijedan 857.617 maraka 23. juna potpisali su predstavnici preduzeća "Putevi Republike Srpske" "Integral inženjeringa" iz Laktaša